Smješten uz more na gradskoj rivi, hotel Vrilo idealan je za sve koji vole živjeti svoj odmor životom slikovitog mediteranskog gradića. Gostima hotela Vrilo sve je na dohvat ruke - plaža, vrhunski restoran, ugodan kafić, a more... more je pod prozorom. Hotel Vrilo pruža ugodnu atmosferu malog hotela visokog estetskog i ugostiteljskog standarda.
Ponuda uključuje:
2 noćenja za 2 osobe sa doručkom u sobi sa balkonom,
uporaba wellnessa,
piće dobrodošlice.
Wellness sadrži: bazen, sauna.
Restoran
hotela Vrilo raspolaže kapacitetom od 50 sjedećih mjesta. U restoranu
se svako jutro poslužuje buffet doručak, dok za večeru gostima nudimo
izbor između 5 klasično posluženih menua.
Na terasi caffe bara Vrilo, nekoliko koraka od mora, sa pogledom na brodove koje se lijeno ljujuškaju, sjedeći i uživajući, i Vi nakratko možete postati stanovnici slikovitog gradića. Samo se prepustite, osjetite mediteranski šarm i krenite uživati u njegovoj priči.
Otok Brač i PostiraGradić uz more svega 10 km udaljen od trajektnog pristaništa u Supetru. Mjesto je okruženo pitomim uvalama, maslinicima, vinogradima i borovom šumom. Ima svoju ambulantu, banku, poštu, crkvu i školu, restorane i kafiće. Postira imaju svoje fešte, fijere i dobre ljude. Postira su mjesto koje će Vam ispričati lijepu priču o Mediteranu kakav je nekad bio.
Postira su lijepa u svako godišnje doba. Već u siječnju kite se cvijetom badema. I kad pokladno ludovanje utihne, a “maračke“ bure pročiste more i provjetre kraj, propupaju vinogradi i smokovici, a dolci i proplanci ozelene. Postira ljeti izadašno pokazuju svoju gostoljubljivost. Mnoge plaže i uvale ožive, na rivi, kaletama i pjacama sa stoljetnim “kogulama“, isprepliće se pjesma Nazorovog cvrčka sa pjesmom nekih novih stanovnika. Postira su lijepa i u jesen. Prepuštena sama sebi, zabavljaju se berbom grožđa, mandarina i maslina. Postira ni zimi ne ostaju bez čari: badnjak, Božić, etnokolorit crkvenih obreda, kolendanje, duge večeri okolo kamina, dok vani bura probija u srž kostiju. U jesen ubrana česmina gori, grije i sjetno doziva u sjećanje neka davna vremena mitskog Brača o kojima Nazor, rođen u ovom gradiću, govori u svome “Lodi“.